Kroz jednu konzervu sardina, zadovoljavamo u proseku čak 137% dnevnih potreba za vitaminom B12, 100% potreba za proteinima, 69% potreba za selenom, 62% za vitaminom D, 57% potreba za omega-3 masnim kiselinama i oko 45% dnevnih potreba za fosforom i belančevinama.
Sardine (Sardina pilchardus) predstavljaju vrstu morske ribe haringe, koja je poznata još pod imenom sardela. Ova riba je veoma rasprostranjena u Sredozemnom moru i Atlantskom okeanu, a sreće se u malim količinama i u Crnom moru. Sardine se pretežno hrane planktonom i dostižu dužinu do 26cm.
Uglavnom se love tokom noći kad isplivavaju na površinu kako bi se nahranile, a nakon ulova, ribe se potapaju u salamuru i transportuju do obale. U pitanju je jedna od najmanje zagađenih riba, jer ne sadrži metale i gomilu toksina kao velike ribe, poput tune i sabljarke.
Sardine su odličan izbor i smatraju se veoma “efikasnom hranom” jer sadrže veoma visoku količinu vitamina, proteina i Omega-3 masnih kiselina, koje snižavaju holesterol i krvni pritisak, pa samim tim sprečavaju i nastanak krvnih ugrušaka. U šali se kaže da sardina leči sve od depresije do bolesti srca.
Sardine sadrže i selen, mineral koji pomaže u neutralisanju slobodnih radikala, što sprečava oštećenje unutrašnjih organa, kao i kalcijum, neophodan za zdravlje kostiju i kože. Odličan su izvor EPA i DHA, dve masne kiseline za koje je nauka potvrdila da leče upale. Kako su upale koren većine bolesti, sardine vam mogu biti saveznik u sprečavanju različitih oboljenja.
S obzirom na to da nam polako stižu i hladni dani u kojima verovatno nećemo moći da upijemo dovoljno vitamina D iz sunčevog zraka, i tu nam sardine mogu biti od pomoći, pogotovo s osvrtom na činjenicu da sve veći ljudi pati od nedostatka ovog veoma značajnog vitamina. Istraživanja su pokazala i da dovoljan unos kalcijuma i vitamina D može zanačajno da doprinese sprečavanju nekoliko vrsta raka.