Hiljadama godina uzgoj krava je bio isti. Trava i livada u letnjem periodu, seno i štala u zimskom. Tako je bilo sve do polovine dvadesetog veka. Uzgoj krava i čitav život se dramatično promenio. Krave više ne šetaju livadama, već cele godine stoje u štali. Mlečni proizvodi sa Peštera se prave od mleka proizvedenog na tradicionalan način.
Pešter je ogromna, slabo naseljena visoravan nadmorske visine 1000 m, sa velikom površinom pod pašnjacima. Tamo ne postoji potreba da, osim zimi, krave budu bilo gde van pašnjaka.
Svedoci smo da se poslednjih godina mnogo priča o uticaju unosa masti na zdravlje. I dok prekomerni unos čvaraka, hamburgera i peciva zaista može doneti problema sa zdravljem, čini se da se otišlo u drugu krajnost. Proizvođači se utrkuju čiji će proizvod da sadrži manje masti. Tako dobijamo mleka i jogurte sa manje od 1% masnoće. Takvi proizvodi se preporučuju kao blagotvorni po naše zdravlje.
Svo bogatstvo mlečnih proizvoda se nalazi u mlečnoj masnoći. Mlečna masnoća je potrebna za apsorpciju proteina od strane organizma. Kod gore spomenutih proizvoda, veliki deo mlečnog proteina kazeina ostaje neupotrebljen. Mleko sa Peštera je punomasno (3.5% mm) što znači da su sve ove dobre stvari sačuvane u punoj meri.
Što više faza prerade mlečni proizvodi pređu to im je nutritivna vrednost manja. Mlečni proizvodi sa Peštera su prošli samo kroz osnovne procese kao što je pasterizacija. Oni imaju veću nutritivnu vrednost proizvoda, ali i kraći rok trajanja. Kod mleka je on 8 dana, a kod jogurta 21 dan. Rok trajanja bi mogao biti značajno duži ukoliko bi se koristili aditivi, ali onda bi proizvod izgubio na kvalitetu.
Što se kajmaka tiče, on je takođe dobijen na tradicionalan način izdvajanjem masti iz mleka na temperaturi ključanja. Njegova prednost u odnosu na slične proizvode od velikih mlekara je upravo u samom načinu proizvodnje, bez upotrebe drugih sastojaka osim mleka.