Kašalj je odbrambeni refleksni mehanizam, kazuje nam da se u organizmu nešto dešava. Ima korisnu funkciju čišćenja disajnih puteva od sekreta i drugih čestica koje u njih dospevaju i nadražuju sluznicu.
Postoje dve vrste kašlja, produktivan - pri kojem se pokreće sekret iz disajnih puteva i neproduktivan (ili suv) - pri kojem nema izbacivanja sekreta. Kašalj može biti akutni ako traje do 3 nedelje, prolongirani ako traje 3 do 8 nedelja i hronični, ako traje duže od 8 nedelja.
Kod dece se kašalj najčešće javlja zbog slivanja sekreta iz gornjih disajnih puteva tokom virusne infekcije. Deca koja idu u kolektiv imaju tokom godine i 6 do 9 infekcija gornjih disajnih puteva praćenih kašljem, što govori o njegovom značaju u najranijem uzrastu. Takva vrsta infekcija prolazi bez uzročne terapije, a naročito ne pomaže antibiotska terapija.
Upotrebom antibiotika dolazi do uništavanja normalne bakterijske flore u organizmu, te se tako otvara put za razvoj patološke flore, koja dovodi do razvoja bakterijske infekcije. Najčešće nije potrebna nikakva posebna terapija. Najvažnije je održavati gornji disajni put prohodnim. To se postiže redovnom toaletom nosa fiziološkim rastvorom, adekvatnim unosom tečnosti u cilju razređivanja i izbacivanja sekreta. Takođe je bitno da prostorije u kojima deca borave budu provetrene, bez duvanskog dima i da je vazduh vlažan, a da temperatura nije iznad 22 stepena.
Obična prehlada traje 5 do 7 dana, a period do potpunog oporavka traje oko 2 nedelje od početka bolesti. Kod neke dece se na tom putu do ozdravljenja javljaju bakterijske komplikacije, i to najčešće u vidu upale srednjeg uha kod male dece, a upale sinusa u kasnijem uzrastu. U tom slučaju je opravdana primena antibiotika.
Suzbijanje refleksa kašlja nije opravdano u svim oblicima produktivnog kašlja, jer bi to otežalo eliminaciju sekreta, te dovelo do nagomilavanja u donjim disajnim putevima i prouzrokovalo opstrukciju bronhija, kao i otežano disanje.
Kada dete kašlje, ono ubrzano diše i dolazi do isušivanja disajnog puta. Tada se povećavaju i dnevne potrebe za unosom tečnosti. U protivnom, sekret postaje gust, lepljv i lako zapušava bronhije, što dovodi do otežanog disanja. Ponekad je korisno i davanje sekretolitika, odnosno sirupa koji rastvaraju sekret. Kod dece uzrasta do 3 godine je često potrebna hidracija infuzionim rastvorima zbog nemogućnosti da uzimaju dovoljno tečnosti na usta.
Bebe su podložne infekcijama gornjih disajnih puteva, jer su njihovi disajni putevi mnogo uži nego kod odraslih, te se brzo napune sekretom. Vazduh kroz njih ne može da struji, pa odojče otežano diše. Kijanjem i kašljanjem, odojče eliminiše sekret iz disajnog puta i tako ga prirodno čisti. Ako to izostane, sekret se zadržava, postaje gust, viskozan, lepljiv i ako dugo stoji, predstavlja odličnu podlogu za razvoj infektivnih agenasa koji su prouzrokovači infekcija, kao što je upala uha, grla i nosa, bronhiolitis i bronhitis, kao i upala sinusa kod starije dece.
Potrebna je brza i efikasna eliminacija sekreta iz nosa. To se najbolje sprovodi fiziološkim rastvorom, 3 do 5 puta u toku dana, u zavisnosti od uzrasta deteta i količine sekreta. Ako sve to ne pomogne, a kašalj postane jak, praćen otežanim disanjem sa lepršanjem nozdrva i uvlačenjem međurebarnih prostora, ako dete postane uznemireno, bledo ili plavo, ako ima otežano gutanje i ako odbija tečnost i hranu, ako ima promukao prizvuk nalik lavežu psa, ili ako traje dugo, ometa detetove svakodnevne aktivnosti i san, svakako treba potražiti pomoć pedijatra.
Kašalj je koristan i potreban za eliminaciju sekreta iz disajnog puta, te simptomatsko suzbijanje ne dolazi u obzir u najvećem broju slučajeva. Primena lekova koji potiskuju refleks kašlja ima opravdanost samo kada je u pitanju suv, neproduktivan kašalj, koji svojom učestalošću i intenzitetom dovodi do nagona na povraćanje, ometanja sna i obavljanja dnevnih aktivnosti deteta. Takođe i u slučajevima kad se zna uzrok kašlja, ali se ne može otkloniti uzročnom terapijom.