Malokrvnost je smanjenje koncentracije hemoglobina ispod donje granice normalne vrednosti, odnosno dve standardne devijacije ispod nivoa srednje vrednosti za uzrast zdravog deteta. Nivo hemoglobina za odojče uzrasta od 6 meseci do uzrasta malog deteta do 5-te godine zivota je 110 g/l, za dete uzrasta od 5-11 godina je 115 g/l , a za decu stariju od 11 godina je 120 g/l.
Nakon rođenja u prvim mesecima života dolazi do prirodnog pada koncentracije hemoglobina, najčešće oko 8. nedelje i naziva se trimenonska malokrvnost i ona ne zahteva lečenje niti prevenciju. Do 6. meseca života se uspostavlja eritropoeza koja zadovoljava potrebe organizma koji brzo raste. Prva kontrola krvne slike kod zdravog deteta bez prethodnih rizika za malokrvnost je sa navršenih 6 meseci života, kako bi se izbegao rizik nastanka malokrvnosti u periodu najbržeg rasta.
Najčešći uzrok malokrvnosti kod dece je deficit gvožđa tzv. sideropenijska anemija, pa će to i biti tema našeg današnjeg teksta. U zemljama u razvoju kao što je i naša čak do 40% dece uzrasta do 5 godina boluje od malokrvnosti. Do deficita gvožđa u organizmu najčešće dolazi zbog slabog unosa, naročito u periodima ubrzanog rasta organizma kao što je period odojčeta i malog deteta, te u doba puberteta. Takođe se deficit gvožđa javlja usled oboljenja digestivnog trakta sa oštećenjem sluzokože creva, kada se uneto gvožđe u organizmu ne može iskoristiti.
Do nedostatka gvožđa u organizmu dolazi i usled gubitka krvarenjem. Klinička slika je lako prepoznatljiva. Dobrom anamnezom i znacima oboljenja kod deteta, ustanovljenim detaljnim pregledom pedijatra, kao i uz pomoć laboratorijskih analiza, dolazimo do dobre dijagnoze, a potom i do lakog izlečenja. U kliničkoj slici dominira bledilo kože i vidljivih sluzokoža, deca su apatična, bezvoljna, pospana, smanjene fizičke aktivnosti i teže podnose fizički napor. Često se može auskultacijom čuti šum nad srčanim vrhom umerenog stepena.
Da bi se sprečio nastanak malokrvnosti kod dece potrebno je postepeno uvođenje nemlečne ishrane u periodu od 4-6 meseca života. Majčino mleko je savršena hrana za odojčad i pored toga što sadrži male količine gvožđa ima dobru iskoristljivost i apsorpciju gvožđa, čak i do 50%. Najbolje je odojče dojiti do godinu dana, a poželjno je i duže, odnosno sve do perioda do kada to prija i bebi i majci.
Kravlje mleko ima takođe male količine gvožđa, ali je apsorpcija gvožđa loša, te se nikako ne preporučuje u ishrani odojčadi tokom prve godine života. Odojčad koja nisu na prirodnoj ishrani najbolje je da se hrane tokom cele prve godine života adaptiranom mlečnom formulom u kojoj ima dovoljno gvožđa za rast i razvoj deteta, kao i prevenciju malokrvnosti. Unos mleka ne treba da je veći od 1l dnevno u toku prve godine života, a tokom druge godine života ograničiti ga na 0,5 l dnevno.