Kako deca rastu?
autor: Dr Slavica Bekić | 13.09.2018
Nova školska godina uvek skreće poglede i misli na decu. U tim trenucima se zapitamo kako su tako brzo porasli. Saznajte koliko i kako deca rastu u periodu od rođenja do adolescentskog doba:
- Prvi period, period novorođenčeta je najosetljiviji u životu čoveka u pogledu oboljevanja i preživljavanja. On obuhvata period od rođenja do 28-og dana života.Taj period se deli na rani novorođenački period od 1-7 og dana i kasni novorođenački period od 8-28 og dana života. Obeležen je prilagođavanjem na samostalni život van maternice i velikim uticajem spoljašnjih faktora na dalji rast i razvoj.
- Nakon 28-og dana života nastupa period odojčeta koji traje do kraja prve godine. Još uvek je dete nezrelo i nesposobno za samostalni život, rast i razvoj su veoma brzi i na njih imaju veliki uticaj i faktori spoljašnje sredine. U tom periodu se intenzivno razvija i mozak te treba uočiti ako je taj razvoj usporen, kako bi se moglo na vreme reagovati i započeti ranu stimulaciju psihomotornog razvoja, ako je to potrebno.
- Treći period je period malog deteta, a obuhvata 2 i 3-ću godinu života. U ovom periodu su deca najzanimljivija. To je početak osamostaljivanja i istraživanja okoline koja ga okružuje. Počinje da hoda i da priča, jede samostalno i postepeno usvaja higijenske navike odraslih. U tom periodu roditelji i pedijatri moraju pazljivo pratiti napredak deteta, te otkriti smetnje u razvoju vida, sluha, motornog rzvoja i razvoja govora. Ako postoji bilo kakav zaostatak treba što pre započeti stimulaciju razvoja. Ovaj period je povezan i sa uključivanjem deteta u kolektiv, a kako im je još uvek imuni sistem nedovoljno razvijen, deca lako i često oboljevaju od zaraznih bolesti. Takođe je oboljevanje dece češće ako žive u lošijim uslovima, a ako im je lošija ishrana često zapadaju u stanje malokrvnosti, koje otvara put čestim i ponavljanim infekcijama.
- Zatim nastupa period predškolskog deteta. Obuhvata uzrast od 3-6-te godine života. Ovaj period karateriše intenzivan razvoj mozga koji postaje praktično potpuno razvijen. Kosti i mišići se sve više razvijaju, a smanjuje se potkožno masno tkivo. Dominira igra i spoznaja sopstvenog „ja“, kao i socijalizacija deteta. U ovom periodu počinju da se primećuju i poremećaji u ponašanju deteta, te ih treba uočiti i timskim radom roditelja, vaspitača, pedijatra, psihologa i defektologa raditi na otklanjanju istih.
- Period školskog deteta od 7-14 godine, predstavlja i najzdraviji period u životu čoveka. Deli se na period od 7-10-te godine, obeležen je intenzivnim fizičkim i psihičkim razvojem, dete postaje sve više društveno biće. Školske obaveze, naročito kod nerealnih očekivanja roditelja, mogu dovesti do poremećaja u ponašanju deteta. Drugi deo ovog perioda 10-12-ta godina života označava početak puberteta sa razvojem sekundarnih spoljnih karakteristika i hormonskim previranjima. Tada su deca podložna uvlačenju u bolesti zavisnosti, prostituciju i kriminal. Potrebna je posebna pažnja roditelja i društva, kako bi deca shvatila da je usvajanje zdravih navika jedini pravi put.
- Adolescencija je period od 10-18 godine života. Dobar je za usvajanje zdravog stila života, te prevenciju gojaznosti, zaštitu reproduktivnog zdravlja, prevenciju upotrebe alkohola, duvana i droga, kao i očuvanju mentalnog i fizičkog zdravlja.
Naša deca, naše blago, naša budućnost i naša radost! Tu smo da ih volimo, pratimo, usmeravamo, da se radujemo njihovim malim i velikim uspesima, a kada dođe vreme za to da ih pustimo da krenu sigurnim koracima u svet odraslih. Ko su sve i do kada su deca, definisano je Konvencijom o pravima deteta (UN 1989). Po toj Konvenciji „dete je svako ljudsko biće koje nije navršilo 18 godina života, ukoliko se po zakonu koji se primenjuje na dete, punoletstvo ne stiče ranije.“