Maketarstvo kao hobi predstavlja izradu minijaturnih replika raznovrsnih predmeta koji su po svojoj prirodi znatno veći.
Počeci maketarstva sežu u daleku prošlost. Nekada je kreiranje minijaturnih predmeta bilo profesija, a potom je maketarstvo sve više dobijalo status uzbudljivog hobija. Najpre su korišćeni isključivo prirodni materijali, jer u to vreme plastika nije ni postojala, a potom se prešlo i na druge, čovekom stvorene materijale poput pomenute plastike, stakla, ogledala i tkanina.
Najstarijim poznatim maketarom i danas se smatra majstor inovativnosti, Leonardo da Vinči. Plastično maketarstvo javlja se u Americi 50-ih godina, kada se napuštaju klasični materijali (drvo i kamen) i počinje da se radi na masovnijoj proizvodnji setova. Ubrzo se širi na ostatak sveta, a u našu zemlju na velika vrata ulazi tek 80-ih godina.
Ljudi koji se bave ovim hobijem vole da kažu kako je maketarstvo istovremeno i tehnička disciplina i umetnost. Radu svako pristupa na svoj način, ali se osnovne tehnike obično svrstavaju u sledeće kategorije: Plastično, drveno i metalno maketarstvo. Najuobičajenije vrste maketa su: makete aviona, automobila, kuća, lokomotiva i tunela, celokupnih naselja, geografskih predela, krajolika i drugih inspirativnih modela. Iako maketarstvo ponekad asocira na dečiju igru, ukoliko se oprobate, shvatićete koliko je kompleksno.
Makete se sklapaju iz takozvanih kitova, koji se sastoje od plastičnih odlivaka, uputstava i nalepnica. Boje, lakovi i lepila se najčešće kupuju posebno, a potreban je i pribor za obradu plastike - za rezanje, turpijanje, šmirglanje i gitovanje, kao i pribor za farbanje. Za izradu makete zaista je potrebno strpljenja i posvećenosti. Maketari koji rade diorame, uz maketu izrađuju čitavu prateću scenu, koja uključuje podlogu, zgrade, vegetaciju, ljudske figure… Najviši nivo u maketarstvu je izrada kompletne makete od plastike, drveta ili drugih materijala.
Spajanje, lepljenje, potraga za delovima, bojanje i konačno oblikovanje može biti veoma zabavno i kao aktivnost koju možete praktikovati sa vašom decom. Maketarstvo kao hobi podstiče kreativnost, ali i želju da se sazna nešto više o istorijskim objektima koji su često predmet izrade.
Najveća maketa na Balkanu sadrži ukupno 5.000 eksponata i zauzima 44 kvadratna metra. U okviru nje, nalaze se i makete objekata koji stvarno postoje, kao što su Železnička stanica u Beogradu, novosadska katedrala, hotel Jugoslavija, Savski most, zabavni park Prater i sve je u razmeri 1:87. Autor ovog remek dela je Borivoje Vujić koji je sa svojom izložbom proputovao dobar deo Srbije.