Iako neki ljudi ne vole da usisavaju, drugi to nekako i podnose. Ono što je sigurno - bez njega ne možemo. Ne postoji domaćinstvo koje danas ne poseduje tu malu, bučnu napravu. Ipak, da li ste se ikada zapitali kako i kada je nastao usisivač?
Ideja usisivača potiče iz 19. veka dok su se prvi električni našli na tržištu početkom 20. veka. U nastanku usisivača učestvovali su brojni pronalazači, od kojih je svaki imao svoju verziju ovog uređaja.
Hubert But bio je graditelj mostova i velikih panoramskih točkova za parkove za zabavu, kao što je jedan u Blekpulu i u Beču (Prater). Slučajno se desilo da je rešio problem filtriranje prašine iz vazduha i tako postao pronalazač prvog usisivača koji je omogućavao dalja usavršavanja.
Aparat je bio namenjen železničkim vagonima i izrađen je na principu izduvavanja prašine. Kada je napomenuo da bi usisavanje moglo biti mnogo efikasnije, rečeno mu je da je to već probano, ali bez uspeha. Kada se vratio kući, But je legao na pod i sa maramicom na ustima snažno usisao vazduh. Prašina koja se uhvatila na maramici bila je putokaz koji ga je odveo ka platnenom filteru.
Njegova prva verzija bila je velika čudna naprava koju je vukao konj i koja je stajala na ulici i usisavala prašinu iz kuće kroz crevo dugačko 26 metara. Imao je muke sa policijom, jer je ta „bučna zmija”, kako su je mnogi zvali, plašila konje.
Džejms Spangler, čuvar u jednoj robnoj kući u američkoj državi Ohajo, 1907. godine zaključio je da je usisivač koji je on koristio bio uzrok njegovog kašlja. On je bio astmatičar i zato je odlučio da napravi svoju verziju usisivača. Upotrebio je stari motor od fena i zakačio ga na kutiju od sapuna u koju je zabio dršku od metle. Koristeći jastučnicu za skupljanje prašine na svom izumu, Spangler je postao prvi izumitelj portabl električnog usisivača. Nešto kasnije je svoj osnovni model unapredio tako da koriste i filter vrećicu i nastavke za čišćenje. Izum je patentirao već naredne godine, 1908.
Kada je u pitanju čišćenje doma, večna dilema je sigurno da li prvo treba usisavati ili brisati prašinu. Prašina, alergeni i ostale čestice stalno lete u vazduhu naših domova. Zato je najbolje da prvo vlažnom krpom obrišete sve površine jer ćete tako uhvatiti najviše prašine i prljavštine. Ipak, samo jedna tehnika čišćenja ne može da ukloni svu prašinu, ali usisavanje nakon brisanja zapravo pomaže pri uklanjanju preostale prljavštine.