Deca u školi prosečno provedu pet do šest sati, te je školska užina veoma bitan, gotovo neophodan obrok. Ukoliko užina izostane, zbog prevelikog razmaka između obroka, može doći do pada koncentracije, a samim tim i produktivnosti u školi. Pored toga, postoji opasnost i od ulaska u deficit kad je reč o važnim hranljivim sastojcima, što veoma loše utiče na rast.
Užina je međuobrok koji treba da obezbedi energiju, vitamine i minerale do sledećeg glavnog obeda. Treba uvek da poštujemo postulate pravilne ishrane, a tu je najvažniji princip da, ako je moguće, svakog dana detetu (ali i sebi) obezbedimo tri glavna obroka i dva međuobroka, približno u isto vreme, sa pauzama od oko tri časa između. Priprema zdrave užine, od neprocenjive je važnosti za decu i njihovo zdravo odrastanje, a pri tom vam može uštedeti i dosta novca.
Preporuka je da užina koju pripremate sadrži mlečne proizvode, zbog kalcijuma i proteina neophodnih za rast i razvoj, kao i sveže povrće, koštunjavo voće bogato vitaminima i mineralima, žitarice kao kvalitetan izvor ugljenih hidrata i energije i, po mogućstvu, mesne namirnice. Po svaku cenu treba izbegavati grickalice, brzu hranu, sendviče od belog hleba i visokokalorične namaze poput majoneza...
Roditeljima se savetuje da se potrude i spreme deci užinu, jer je u gradu veoma teško naći kvalitetne gotove obroke. Ukoliko deci date novac umesto užine, sigurno će ga potrošiti na picu, čips ili peciva iz pekare, što radi 90% njihovih vršnjaka. Nutricionisti takve navike smatraju opasnim po zdravlje.
Dete mora redovno da doručkuje, ruča i večera, jer užina nije zamena za neki od glavnih obroka. Užinu treba prilagoditi potrebama deteta. Ako imate adolescenta u kući, morate mu, pored voća, dati i neku energetski bogatiju užinu, što bi mogao biti i običan sendvič sa pavlakom, mesnim proizvodima i dosta povrća.