Čokolada raste na drvetu. Dobro, možda ne raste baš čokolada, ali rastu plodovi drveta kakaovca, od čijih se semenki ona pravi. Sam proces proizvodnje je komplikovan, ali ono što na kraju dobijamo je kakao prah, od koga nastaje sva čarolija...
Postoji nekoliko vrsta čokolade, a najpoznatije su: mlečna, čokolada za kuvanje (ona u sebi ne sadrži šećer), crna i bela čokolada.
Mlečna čokolada za decu sadrži više mleka, a ono je deci potrebno da bi im kosti bile zdravije i jače. Osim te postoje i čokolade sa: lešnikom, keksom, jagodom, šarenim bombonama.
Jestiva čokolada je pronađena tek početkom XIX veka kada su se švajcarski poslastičari dosetili da u čokoladu dodaju mleko. Tako je nastala mlečna čokolada, ukusna i hranjiva poslastica koju rado jedu i deca i odrasli. Inače, mlečna čokolada mora da sadrži minimum 20 procenata kakao delova. Ovaj procenat uglavnom sadrže čokolade masovne industrijske proizvodnje. Visoko kvalitetne mlečne čokolade sadrže oko 32 procenta kakao delova. Za ovu vrstu čokolade se dodaje mleko u prahu u toku procesa proizvodnje.
Finska studija otkrila je da čokolada smanjuje stres kod trudnica i deca takvih majki češće se smeju nego deca majki koje nisu jele čokoladu.
Na kraju vam poručujemo da svaki dan jedete po malo čokolade, jer je ona zdrava i u sebi sadrži vitamine koji su vam neophodni za rast i razvoj. Posle toga obavezno morate da operete zube kako biste sačuvali lep osmeh.
Čokoladom do zdravlja
Čokolada podstiče lučenje serotonina - hormona „dobrog raspoloženja“. Posle konzumiranja čokolade u organizmu se oslobađaju endorfini. Te supstance se nazivaju još i unutrašnji, ili endogeni opijati jer imaju prirodni smirujući i antidepresivni učinak. Čokolada dobro utiče na raspoloženje. Konzumiranjem manjih količina čokolade podstičemo koncentraciju i jačamo intelektualne i mentalne sposobnosti. Suprotno dugogodišnjem uvreženom mišljenju, čokolada ne izaziva opstipaciju. Pozitivno deluje na sprečavanje dijareje i dehidratacije, koja je njena posledica.